Mreža za ruralni razvoj Crne Gore je u razdoblju od 15. – 16. svibnja u Nikšiću organizirala i održala 1. Crnogorskiruralni parlament. Riječ je o dvodnevnom događanju koji se u svim zemljama regije i šire održava kao događanje koje za cilj ima akcentirati neku značajnu problematiku konkretnog ruralnog prostora, ali i dati priliku svim sudionicima da predstave svoje poslovanje u ruralnom prostoru sa svrhom transfera znanja i primjera dobre prakse. Tema prvog crnogorskog ruralnog parlamenta bio je položaj žena i mladih na ruralnom prostoru Crne Gore koji obuhvaća gotovo 80% površine zemlje.
Događanje prvoga dana programa započelo je uvodnim obraćanjima predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma, a uz njih u uvodnom obraćanju sudionicima su se obratili i predstavnici Europske komisije, dok se ispred domaćina događanja sudionicima obratio gradonačelnik Nikšića te predsjednik crnogorske mreže za ruralni razvoj Ratko Bataković.
Uvod uradni dio prvoga dana programa dala je Andrijana Rakočević, direktorica sektora za ruralni razvoj Crne Gore pri Ministarstvu poljoprivrede s temom „Trenutna situacija ruralnih područja Crne Gore“. Rakočević je prisutne informirala o statističkim podacima vezanim uz stanje poljoprivrednih/obradivih površina, broju i spolu nositelja poljoprivrednih gazdinstava, broju noćenja te broju turista u Crnoj Gori. Nakon nje prisutnima se obratio Michael Gregory, Policy Analyst, CAP Implementation Contact Point EU CAP Network s temom “An Overview of the EU CAP Network”. Nakon njih započele su panel diskusije.
PANEL 1. „NEVIDLJIVE HEROINE RURALNIH PODRUČJA“
Govornici: Vanja Zorić Šundić, Vesna Đukić, Ivana Pajić, Aleksandra Godašević Slavuljica, Marija Ognjenović i Evelina Azizaj.
Na početku panela pušten je kratak,dvadesetominutni film imena „Nevidljive heroine“ koji govori o položaju žena u ruralnim područjima nakon čega je svaka od govornica odgovorila po dva pitanja. Diskusija se povela u smjeru patrijarhata koji je primarno zastupljen u Crnoj Gori, uz naznake i primjere iz prakse kako se ipak stvari postepeno mijenjaju. Govornice su ukazivale na neke male promjene koje postepeno mogu dovesti do promjene u društvu – poput ukazivanja na važnost jednakih mogućnosti obrazovanja, ili pak pravedne raspodjele nasljedstva.
PANEL 2. „RURALNI MLADI – NOSITELJI PROMJENA“
Govornici:, Aleksandra Todorovska, Dragan Roganović, Sven Ratković, Ilija Stanić, Milan Sekulović i Marko Maras.
Svako od sudionika iznio je svoj primjer što radi kroz svoje gazdinstvo/posao(LAG)/NVO(udrugu) u kontekstu zaštite i promicanja prava mladih u ruralnim sredinama. Govornici su iznosili primjere projekata koja provode ili za koje se zalažu, a mladi Stanić ispričao je svoje osobno iskustvo povratka sa studija iz Podgorice u selo Mojkovac gdje je na 4ha (što je u Crnoj Gori značajna površina) započeo rad na vlastitom gazdinstvu u području stočarstva i povrćarstva. Mladi, s područja Crne Gore žalili su se najviše na nezainteresiranost vladajućih za njihovu problematiku te su pohvalili inicijativu crnogorske mreže za organizacijom skupa na kojem i oni mogu reći svoje mišljenje o temama koje ih se tiču.
PANEL 3. „LEADER U CRNOJ GORI – RAZVOJNA PERSPEKTIVA ILI ZABORAVLJENA TEMA?“
Govornici: Matija Zamlječanec, Kristina Radović, Anđa Vukčević Zorić i Ivana Žanko.
Na navedenu temu govornici iz hrvatskih LAG-ova su iznosili iskustva vezana uz proces osnivanja i certifikacije LAG-a gdje su naglašavali kako LEADER nije zamišljen samo da daje, već iziskuje određene obveze ne samo provoditelja politika već i krajnjih korisnika. Nadalje govornici su iznosili stajališta vezano uz nužne promjene u kontekstu primjene mjere LEADER u Hrvatskoj i državama regije te su ukazivali na razlike zbog kojih se mjera tako sporo i postepeno primjenjuje.
PANEL 4. „INSTITUCIJE DOBRODOŠLE! MOŽEMO LI ZAMOLITI VAŠU PAŽNJU?“
Govornici: Miroslav Cimbaljević, Lidija Rmuš, Ana Damovska, Željko Vidaković i Vladimir Dobanović.
Glavna okosnica ovoga panela bila je vezana uz suradnju i osjetljivost institucija na pitanja poljoprivrede u Crnoj Gori. Govornici su iznosili svoje primjere modela i načina poslovanja i financiranja poslovnih praksi te kojiko im je u njihovom životu i radu na usluzi bilo Ministarstvo poljoprivrede i druge srodne institucije. Složili su se kako su nacionalne organizacije – mreže za ruralni razvoj koje vode računa o ruralnom prostoru dobar model komunikacije malog čovjeka i institucija te da im je drago što kroz takve organizacije svi imaju priliku uticati na ruralne politike.
Po završetku drugog panela za sve je sudionike organiziran svečani ručak, a po završetku zadnjeg panela uslijedile su radionice od kojih je svaka tema panela bila dodatno obrađena. Na radionicama su se još jednom istaknuli problemi, a onda su sudionici zajedno s panelistima predlagali rješenja istih. Predstavnici Udruge Đola sudjelovali su na radionici na temu „Ruralni mladi – nositelji promjena“. Po završetku radionica uslijedila je prezentacija i usvajanje Deklaracije 1. Crnogorskog ruralnog parlamenta za što je zadužen bio predsjednik mreže, Ratko Bataković. Po završetku prvog dana programa uslijedila je večera i neformalno umrežavanje svih sudionika.
Drugi dan programa bio je rezerviran za obilaske primjera dobre prakse. Predstavnici Udruge Đola imali su priliku posjetiti i vidjeti Porodičnu farmu i siranu Miljanić u Gornjem Polju, zatim obrt Herbs and clay u Humcima, NVO žena za proizvodnju vunenih tepiha te Vinariju Dabović u Nudu. Svi viđeni primjeri ističu se po jednom, a to je da su ruralni poduzetnici iskoristili najbolje od onog što im priroda i njihova okolica daje i od toga su kreirali svoju poslovnu priču. Većina od njih nije koristila nikakvu državnu pomoć niti subvenciju već su sami s vlastitim sredstvima u jednom trenutku odlučili riskirati i pokrenuti posao. Po završetku svih obilazaka sudionici parlamenta vratili su se u svoj smještaj, a povratak kući uslijedio je u srijedu 17. svibnja 2023. godine.
