Od 17. do 20. kolovoza 2021. godine održana je aktivnost Upravljanje zajedničkim prostorom udruga u Udruzi za ruralni turizam Đola u sklopu projekta Razvoj društvenog centra i organizacija civilnoga društva u Dardi. U sklopu navedene aktivnosti održane su četiri radionice pod nazivom Inovativnim proizvodima i tehnologijama do poduzetništva koje je vodila dipl. ing. strojarstva Kristina Škaler, dobitnica državnih i inozemnih nagrada i priznanja.
Cilj radionica bio je osposobiti sudionike kako najbolje moguće iskoristiti potencijale vlastitih udruga i prostora kojeg nudi Društveni centar, osmisliti nove i poboljšati već postojeće aktivnosti/usluge i kako osigurati vlastita novčana sredstava kroz prodaju usluga i/ili proizvoda s ciljem postizanjaodrživosti Udruge. Na radionicama su sudjelovali predstavnici Udruge Đola, Romskog resursnog centra, Udruge Djeca dizajneri Darde, Centra za tehničkukulturu Čeminac i Graditeljsko – geodetske škole Osijek.
Radionice su trajale 24 sata kroz četiri dana održavanja. Na radionicama jevoditeljica predstavila svoja dosadašnja postignuća i suradnje s različitim udrugama, mladim osobama i brojnim startup programima. Kroz brojne primjere dobre prakse motivirala je sudionike na rad i osmišljavanje usluga i/ili aktivnosti koje njihove udruge mogu ponuditi, a kasnije i naplatiti. Voditeljica radionice posebno je naglasila kako bez obzira na to što udruge trebaju djelovati za dobrobit zajednice, one svejedno moraju ostvarivati određena financijska sredstva kroz vlastiti rad i na taj način steći što veću financijsku neovisnost.
Voditeljica radionice je istaknula kako sve Udruge koje djeluju u Društvenom centru mogu zajednički uložiti energiju, znanje i vještine u kreiranje nove aktivnosti/usluge za lokalnu zajednicu , a koja svima u određenom momentu može donijeti novi prihod i tako pospješiti održivost svih udruga. Da bi navedeno bilo moguće voditeljica radionice predstavila je nekoliko načina,odnosno modela za osmišljavanje nove aktivnosti/usluge u Društvenom centru. Model koji je najviše zainteresirao sudionike i na kojem su se najviše zadržali je tzv. „Design Thinking Process“.
Model potiče kombiniranje svih dosadašnjih znanja, kritičko razmišljanje, detaljnu analizu, logičko promišljanje, učenje kroz metodu pokušaja i pogreške, princip „uradi sam“, praktičan rad i drugo. Zadatak koji je voditeljica postavila sudionicima bio je osmisliti nove proizvode koristeći Design Thinking Process uz dodatna pitanja i usmjeravanje.
Prvi korak u navedenom modelu je razumjevanje problema kojise želi riješiti u lokalnoj zajednici. Sudionici radionice predstavljali su različite probleme u lokalnoj zajednici, za koje se može dati barem djelomično rješenje kroz sinergijski rad OCD-ova koje djeluju u Društvenom centru. Drugi korak je definiranje problema koji se želi riješiti pri čemu su sudionici dodatno razgovarali i istraživali tko je i kako definirani problem u prošlosti pokušao riješiti. Treći korak je osmišljavanje potencijalnih rješenja gdje je svaki sudionik radionice, ponaosob davao ideje i prijedloge kako konkretno riješiti definirani problem. Bilo je različitih prijedloga - od kreiranja „low budget“ javnih događanja u Društvenom centru s ciljem obogaćivanja sadržaja u lokalnoj zajednici, do pokretanja start up-a odnosno zadruge u kojoj bi radili mladi neafirmirani kreativci s lokalnog područja s ciljem proizvodnje i prodaje proizvoda temeljem kojih se može ostvariti i društveni kapital, ali i ostvariti osobna egzistencija, a sve kako bi se osiguralo da mlade osobe ostaju živjeti i raditi u ruralnim područjima (čiji je odlazak prethodno bio definiran kao problem). Osnivanje zadruge je bila ideja koja je odabrana kao najbolja i na temelju nje je voditeljica provela sudionike kroz slijedeća tri koraka modela „Design Thinking Process“. Četvrti korak modela je testiranje prototipa, odnosno izrada i testiranje prototipa. Voditeljica radionice dala je primjere dobre prakse sa terena vezano uz načine testiranja proizvoda i prikupljanje komentara sa terena/tržišta koji se u konačnici moraju implementirati u sam proizvod. Peti korak je izrada proizvoda, a šeti je korak planiranje daljnjeg rada pri čemu je sudionicima predstavila jedan od načina izrade poslovnog i proizvodnog plana.
Ono što je sudionicima također bilo interesantno naučiti su načini i metode za otklanjanje kreativne blokade, pri čemu su najveći interes iskazali za metode fraktalnog crteža i odmah se složili kako bi u nekom budućem razdoblju jako dobro bilo volontere svih organizacija upoznati upravo s fraktalnim crtežom.
„Design Thinking Process“ se pokazao izvrsnom metodom rada unutar organizacije. Zaposlenici organizacija osvijestili su vlastitu kreativnost u osmišljavanju novih proizvoda kojima bi se djelatnost organizacije mogla povećati i poboljšati.
Projekt Razvoj društvenog centra i organizacija civilnoga društva u Dardi sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
